субота, 15. април 2017.

GLORIA - Prirodna kozmetika od smilja


Večita potraga za eliksirom mladosti i lepote nikada ne prestaje. Ipak, u bogatoj ponudi najrazličitijih, industrijski napravljenih kozmetičkih preparata, skloni smo da zaboravljamo na blagodeti prirode, koje vrlo često imamo i u neposrednom okruženju. S tim u vezi, predstavljamo Vam smilje, mediteransku biljku čija su “čudotvorna” svojstava višestruka, posebno u oblasti nege i podmladjivanja kože. U to se uverila i Gloria Gajić, mlada preduzetnica iz Mostara, koja se zajedno sa svojim bratom Markom, već tri godine bavi uzgojem ove biljke. Pored toga, ona je pokrenula i liniju jedinstvene prirodne kozmetike od smilja, koja je izazvala značajno interesovanje u regionu.

Kada i kako ste došli na ideju da se bavite uzgojem lekovitog bilja?

Nakon završenog fakulteta, moj brat se iz Hrvatske vratio u Hercegovinu i želeo je da se pored redovnog posla, bavi još nečim, što bi mu donelo dodatnu zaradu. U to vreme, priča o uzgoju lekovitog bilja u Hercegovini, bila je još relativno mlada. Nakon istraživanja o biljkama, uzgoju i tržištu, kao i savetovanja sa Institutom za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“, nabavio je sadnice smilja i odlučio da započne posao. Naša prva plantaža smilja, stara je tri godine.


Zašto baš smilje? Koje su blagodeti, svojstva i prednosti ove, po mnogima čudotvorne mediteranske biljke?

Pre svega, jer je smilje biljka našeg podneblja. Uspeva na uskom lokalitetu, tj. pojasu uz more, gde prodire mediteranska klima. S druge strane, zbog visoke potražnje, a ograničene količine, ova biljka ima i siguran plasman na tržište. Od karakteristika, posebno bih istakla miris smilja, koji je specifičan i čaroban, dok su njegove blagodeti višestruke i garantuju blistav i odmoran ten i podmladjenu kožu. Pored toga, smilje povoljno deluje na hematome, proširene vene, flebitis, reumatoidni artritis, masnice, stimuliše rad jetre i koristi se u melemima za tretman ožiljaka i strija.



Na Vašoj plantaži u blizini Mostara imate više desetina, možda i stotina hiljada sadnica smilja. Koliko je uzgoj ove biljke zahtevan i isplativ?

Uzgoj ove biljke je zahtevan, traži određene agrotehničke uslove, kao što su otklanjanje korova, prikupljanje biljaka, kao i povremeno navodnjavanje, pri visokom letnjim temperaturama. Uz navedene agrotehničke mere, ova biljka je pokazala veliku isplativost i dobru tržišnu vrednost.  



Osnovni produkt koji dobijate od smilja je eterično ulje, koje je izuzetno cenjeno, pogotovu na inostranom tržištu. Kakva su Vaša iskustva po tom pitanju i koliko su ljudi u regionu upoznati sa blagodetima ovog ulja, kao i same biljke?

Miris eteričnog ulja od smilja je prijatan, prepoznatljiv, prodoran i dugotrajan, a njegova svojstva su lekovita. Naši ljudi su jako dobro upoznati sa blagodetima, kako ulja, tako i same biljke, posebno u kontekstu njenog kozmetičkog delovanja.




Osim za prodaju, eterično ulje od smilja koristite i u izradi svoje kozmetičke linije „Gloria“, koja je za relativno kratko vreme, postigla zapažen uspeh. Recite nam nešto više o tome?

Uz svoj redovni fakultet, završila sam i školu fitoaromaterapije. Pre nešto više od godinu dana, napravila sam prvu kremu od smilja, misleći da će mi to biti hobi, međutim, hobi se pretvorio u ozbiljan posao. U izradi svoje kozmetike, pored smilja, koristim i drugo lekovito bilje, zavisno o potrebama i tipovima kože. Proces brendiranja i analize proizvoda je završen i sada su u toku pripreme za izvoz na slovensko tržište.



Koje kozmetičke preparate od smilja imate u svojoj ponudi, kome su oni namenjeni i kakav je njihov učinak na kožu?

U ponudi su kreme za lice od smilja, namenjeni svim tipovima kože. Zatim su tu pilinzi, maske, balzami za usne, mleka i maslaci za telo, gelovi za tuširanje i nezaobilazni, zlatni serum za lice. Prirodna kozmetika od smilja koju proizvodiim, namenjena je svima – muškarcima i ženama,  mlađim i starijim generacijama. Ona ima blagotvoran učinak na kožu, regeneriše je i vraća joj sjaj.


S obzirom da se lekovita i „čudotvorna“ svojstva smilja povezuju i sa „večnom mladošću“, kakva su Vaša iskustva po tom pitanju i da li u svojoj ponudi imate i anti-age program kozmetike?

Na osnovu ličnog iskustva, ali i reakcija mojih klijenata, proizvode od smilja nazivam „čuvarima lepote“, jer oni zaista to jesu. Ova biljka, sama po sebi ima anti-age svojstva, a moja anti-age linija od smilja, napravljena u kombinaciji sa bogatim, biljnim, hladno ceđenim uljima, predstavlja pravu poslasticu za umornu, dehidriranu i naboranu kožu.





Na kakve reakcije kupaca nailazite i koje proizvode iz svoje kolekcije bi mogli da izdvojite kao najtraženije?

Reakcije kupaca su od samog početka pozitivne. U njihovom zadovoljstvu i poverenju koje mi ukazuju, krije se i lepota ovog posla. S tim u vezi, ceo asortiman je tražen, a odabir zavisi od potreba, kao i životne dobi kupca. Ipak, posebno bih istakla, zlatni serum za lice od  smilja, noćnu i dnevnu kremu od smilja, kao i hijaluronsku kremu u kombinaciji sa smiljem.



Prirodna kozmetika, poput Vaše, u svetu dostiže izuzetno visoke cene. Da li je takav slučaj i sa Vašim proizvodima ili je kozmetka „Gloria“ dostupna i kupcima prosečnih primanja?

Proizvodi prirodne kozmetike „Gloria“ su dostupni i kupcima prosečnih primanja. Cilj mi je da kvalitet bude dostupan svima, jer svačija koža je podjednako vredna.




S obzirom da ste mlada proizvodnja, kakvi su Vam planovi za budućnost i da li planirate da proširite prodaju i na Srbiju?

Još uvek  se sve radi ručno, pa u budućnosti planiram unapredjenje proizvodnje i širenje tržišta. Idem korak po korak. Kozmetika je trenutno dostupna na tržištu BiH i Hrvatske, ali će se uskoro sigurno naći i na srpskom tržištu. 



Smilje (Helichrysum italicum) je mediteranska biljka uskih listića i žutih cvetova, visoka do 60 cm, koja raste na sunčanim kamenjarima. Smilje je posebna biljka, jer tretira, kako kozmetičke, tako i medicinske probleme. Može ublažiti tragove starenja, zbog čega su je Francuzi nazvali immortelle, što znači besmrtnost. Smilje ima svojstvo da umnoži prirodni kolagen, koji se nalazi u ćelijama kože i da umanji bore. Zbog svog regenerativnog i protivupalnog dejstva, izuzetno se ceni za negu dehidrirane i umorne kože, za uklanjanje ožiljaka, strija i modrica. U proizvodnji eteričnog ulja koriste se cvetovi, dok se u fitoterapijske svrhe koristi cela biljka. Smilje sadrži vrlo malo eteričnog ulja (manje od 0,05 %), pa je potrebno više od tone biljke, da bi se dobio kilogram eteričnog ulja. Upravo to i diktira njegovu cenu, pa tako jedan litar ulja od smilja, trenutno košta vrtoglavih 1.800 evra. 


*Tekst je objavljen u ONA Magazinu
Copyrights: Bratislav Mihailović
Photo credits: GLORIA

ONA Magazin

субота, 1. април 2017.

Silvana Ručnov - Umetnost kaligrafije

U današnjem vremenu kada su klasična pisma, skoro sasvim izašla iz upotrebe, a pisanje rukom, odnosno olovkom, postalo izjednačeno sa neobičnom ili bar, retkom pojavom,  kaligrafija, kao umetnost lepog pisanja, deluje daleko i arhaično. Ipak, da nije sasvim tako, uverila nas je Silvana Ručnov, kaligrafkinja , koja već dve decenije druguje sa pisaljkama, mastilom i drugim kaligrafskim alatima.  Profesionalna biografija ove umetnice, članice ULUPUDUS-a, ispunjena je značajnim rezultatima. Iza nje su brojne kolektivne i samostalne izložbe, ali ono po čemu je posebno prepoznatljiva, jesu edukativni, tematski programi, kao i jedinstvena škola kaligrafije, koju vodi od 2000-te godine.  Konstantno posvećena istraživačkom, teorijiskom i iznad svega, praktičnom angažovanju u sferi kaligrafije, Silvana Ručnov je nesumnjivi eksper za pomenutu oblast. 

Silvana Ručnov

Bavite se kaligrafijom od 1997. godine. Kako ste se zainteresovali za ovu vrstu umetničkog izraza?

Kaligrafija se, kao umetnost,  simpatično pojavila i uvukla u moj život preko poznanika koji su je pratili, a pojedini i negovali u svom slobodnom vremenu. Njihove impresije su uticale da osvežim svoje zanimanje za različita pisma, koje sam imala još tokom filološke gimnazije. U periodu kada sam išla na crtanje i slikanje, pridružila sam se i grupi za kaligrafiju, koju je vodio prof. Aleksandar Dodig, čija su me predavanja, iznova oduševljavala. On je preopoznao moj dar i vešto me usmerio u moju sadašnju profesiju. Tada nisam ni sanjala da ću postatiti kaligrafkinja.


Najednostavnije objašnjenje pojma kaligrafije je umetnost lepog pisanja. Kao neko ko se veoma studiozno i dugo bavi ovom oblašću, kako  je Vi tumačite?

Kaligrafiju tumačim kao oblast umetnosti koja se bavi estetikom slova, bilo na tradicionalan, moderan ili savremen način. Pridodala bih i zanimljivo zapaženje koje sam stekla tokom godina, a vezano je za način njenog poimanja u narodu. Kaligrafija, lepo pisanje i krasnopis isto znače, ali se u današnje vreme pojavila simpatična podela. Kaligrafija se vezuje za stare rukopisne knjige i klasična pisma kojima su pisane, a lepo pisanje i krasnopis za građansko pismo koje se ranije učilo u osnovnim školama. Dakle, reči istog značenja su odjenom počele da se razlikuju po vremenskoj epohi i stilu pisma. 


U istorijskom smislu, kaligrafija je bila sastavni deo različitih kultura i kao takva, veoma značajna. Koliko je ona danas zastupljena i u kojim oblastima pronalazi svoju primenu?

Kaligrafija je sastavni deo kulturne baštine svakog naroda, koji drži do svoje kulture. Danas je kaligrafija zastupljenja u dizajnu, ali i u oblastima likovne i primenjene umetnosti. Neguju se tradicionalna pisma na tradicionalan način, ali se ta pisma oblikuju u fontove, koja  u rukopisu, poprimaju moderniji izgled. Ćirilica je naš identitet u svetu i uvek privlači pažnju, kao što nama privlače pažnju istočnjačka, egzotična ili istorijska pisma. Razvijanje ćiriličnog pisma je naša obaveza, a korišćenje latinice nužda, koju je nametnula kultura internet poslovanja, zbog vidljivosti na pretraživačima. Latinica "gostuje " kod mnogih naroda kao drugo pismo, ali ne predstavlja njihov narodni identitet.

Istraživali ste različite oblasti i vrste kaligrafije. Koliko su njena načela tradicionalna i strogo definisana i da li ona ostavljaju prostor  za kreativnost i inovacije?

Kaligrafija u tradicionalnom smislu ostavlja malo prostora, dok je moderna kaligrafija, davno prevazišla kruta pravila i primenjuje svu raspoloživu kreativnost. To joj omogućava i veoma razvijena svetska kreativna industrija, koja ima širok spektar različitih materijala i alatki. No, veštine se i dalje uče i stiču, najpre tradicionalnim načelima, jer se raspisana ruka ne može kupiti.


Dobri poznavaoci kaligrafije, ali i oni koji su se bar na kratko upustili u istraživanje ove discipline, pripisuju joj meditativni karakter. Kako to objašnjavate?

Meditacija u svom značenju sadrži razmišljanje, udubljivanje i usmeravanje pažnje ka određenom sadržaju. Verujući bi rekli, molitva. Krajnji ishod je duhovni mir, odmor i opuštanje. Sve ove osobine se koriste prilikom ispisvanja slova uz pomoć pisaljke. Razmišljate koje slovo pišete, udubljujete se kako ćete da napišete i pazite da pravilno ispišete reč ili tekst. Redovnim vežbanjem, stiče se veština pisanja i smirenje.

Pored toga što ste priznati umetnik-kaligraf , već 15 godina imate i svoju školu kaligrafije. Kakav je koncept nastave i šta je ono što nudite svojim polaznicima?

Škola kaligrafije pripada neformalnom obrazovanju i neguje individualan rad u grupi. Polaznici uče da vladaju pisaljkama (trskom i čeličnim perom), savladavaju osnovna pravila kaligrafije u više nivoa i rade kreativne zadatke, zavisno od nivoa. Na kraju svakog nivoa, polaznici rade svoj završni rad, kao rezime gradiva koje su savladali. Malo teorije, mnogo prakse. Shodno okolnostima, organizuje se i godišnja izložba polazinika školice.


Ko su polaznici Vaše škole i koliko je vremena potrebno da se savladaju osnove kaligrafije?

To su pre svega ljubitelji pisma, lepe reči i umetnosti, koji su se odvažili da se oprobaju u umetnosti koja ih je privukla. Različitih su profesija, kao i stepena obrazovanja. Takođe su različitih generacija, od tinejdžera do pripadnika trećeg doba. Najstarija polaznica je imala 82 godine. Vreme upoznavanja sa kaligrafijom zavisi od pojedinca, ponaosob. Po programu škole koju vodim, potrebno je dolaziti godinu i po dana, da bi se upoznale osnove kaligrafije, ali i da bi se ruka relativno opustila. Dalji uspeh zavisi od ličnog interesovanja, dara i naravno rada.

Koje su odlike dobrog i kvalitetnog kaligrafa?

Laka i precizna ruka, oštro oko, fokus i smirenje, no u današnje vreme je veoma bitan i senzibilitet kaligrafa. Tehnologija, danas, može savršeno precizno i lepo da ispiše tekst, ali životnost i duh tekstu, i dalje može da da samo onaj koji piše, svojom impresijom i ekspresijom. Kvalitetan, lični kaligrafski rukopis koji se vremenom stvara, takođe predstavlja bitnu odliku kvalitetnog kaligrafa. 


Pored škole, takođe organizujete i edukativne programe, kako u Beogradu, tako i širom Srbije. O kakvim programima je reč?

Paralelno sa školicom održavam razne performanse i programe radioničarskog tipa. Oni su podsticaj kulturnom razvitku publike i ne zahtevaju predznanje, kao ni odredjene godine. Lepo je videti da se razne generacije druže u oblasti, koja ih je na sličan način zainteresovala. Samim tim što se dešavaju na različitim mestima: u biblioteci, galeriji, kafe-restoranu, ateljeu i kulturnom centru, ljubitelji kaligrafije na najrazličitije načine mogu da dožive ove programe. Pomenula bih svoje tematske programe „Putovanje kroz pisma“, „Rukopis“, „Tematske radionice kaligrafije“ i „Graforelaks – Piši i Diši“. Pored pomenutih, postoji i interaktivna radionica „Utisni otisak / otisni utisak“, koja prati moje samostalne izložbe. Svi oni nude različite pristupe pismu i kaligrafiji. Detaljnije infomacije o programima, mogu se pronaći na mom veb sajtu www.silvanarucnov.com. 


Kao umetnik kaligraf, izlagali ste svoje radove na brojnim kolektivnim i samostalnim izložbama. Kako su koncipirane Vaše izložbe i na kakve reakcije nailazite?

Svaku izložbu, pored glavnog sadržaja, obavezno prati i već pomenuti, interaktivni deo –  "utisni otisak / otisni utisak", u okviru koga posetioci izložbe mogu da pišu trskom. Takođe je zastupljen i performans, predavanje i/ili radionica. Sve zavisi od okolnosti. Mišljenja sam da izložbu treba približiti posetiocima. Tokom trajanja izložbe, kada sam u galeriji, pravim i malo vođenje kroz pisma koja su zastupljena na izloženim radovima, a estetski utisak prepuštam ljubiteljima umetnosti. Ovakav pristup se pokazao kao veoma dobar, pa ću nastaviti da ga primenjujem i ubuduće.


S obzirom da živimo u dinamičnom, digitalnom dobu, kakva je budućnost kaligrafije u 21. veku?

Digitalno doba je dosta preusmerilo kaligrafiju. Mnogo toga joj je oduzeto digitalizacijom, ali joj je data i nova mogućnost predstavljanja. Moderna kaligrafija dobija na značaju. Svaka država koja neguje svoju baštinu, neće dozvoliti da kaligrafija nestane. U 21. veku, u razvijenim zemljama, kaligrafsko ispisvanje je prestiž. Takođe, u zemljama gde je razvijena kultura slobodnog vremena, kaligrafija trenutno spada u prvih deset hobija u svetu. Čovekova potreba da stvara i radi prstima nikada neće prestati, a dok je pisma,  kaligrafija ima svoju budućnost.


*Tekst je objavljen u ONA Magazinu
Copyrights: Bratislav Mihailović
Photo credits: Silvana Ručnov 
Silvana Ručnov www.silvanarucnov.com

ONA Magazin
 

понедељак, 13. март 2017.

Nakit bosanskih kraljeva



Nakit je uvek izazivao pažnju i definisao status, ali i stil onoga koji ga nosi. Njegova vrednost, meri se različitim kriterijumima, a lepota, autentičnost i posebnost dizajna, značajno utiču na to. S tim u vezi, u Sarajevu smo posetili poznatu zlatarsko-juvelirsku radnju „Sofić“, smeštenu u srcu Baščaršije, u ulici simbolično nazvanoj „Zlatarska“. Porodica Sofić neguju višedecenijisku tradiciju izrade zlatnog nakita, ali ono po čemu su posebno poznati, jesu nesvakidašnje atraktivne replike starog, bosanskog, kraljevskog nakita, kojima nisu odolele ni svetske zvezde, poput Anđeline Džoli. O originalnoj ideji, načinu izrade, slavnim osobama koje sa zadovoljstvom nose ovaj nakit, ali i budućoj izložbi u Beogradu, razgovaramo sa vlasnikom juvelirnice, Seadom Sofićem. 

Jedini ste juvelir u BiH, koji se bavi izradom replika starog bosanskog nakita, ali i drugih raritetnih predmeta od vrednosti. O kakvoj kolekciji je reč i koji vremenski period ona obuhvata? 

Radi se o sertifikovanim replikama nakita, ukrasnih predmeta i kovanog novca bosanskih kraljeva, čiji se originali čuvaju u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Kolekcija obuhvata period od praistorije, helenizma i srednjovekovne Bosne, pa do filigrana iz 18. i 19. veka. 


Nema sumnje da nakit koji izrađujete nikoga ne ostavlja ravnodušnim i samim tim, Vašu zlatarsku radnju čini jedinstvenom i prepoznatljivom. Koliko dugo se bavite izradom replika i kako ste došli na tu ideju?

Izradu replika smo počeli 2009. godine, sa ciljem da promovišemo bogatu kulturno-istorijisku baštinu naše zemlje i njenu hiljadugodišnju državnost. Naime, BiH je prošla i još uvek prolazi, kroz veoma težak period, a mi, ovom kolekcijom želimo da pokažemo i promovišemo bar deo  njene bogate tradicije.

 
Kolekcija nakita, izloženog u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, veoma je bogata i raznovrsna. Na osnovu kojih kriterijuma ste pravili selekciju, odnosno odabir nakita čije ćete replike izrađivati i kako je tekao proces rada?
 
Nakit smo birali po lepoti, poruci koju nosi, kao i vremenu iz kojeg dolazi, ali smo takodje obratili pažnju i na njegovu nosivost, prikladnu današnjem vremenu. U tome su nam pomagali muzejski arheolozi i etnolozi, dajući nam na uvid originalne predmete, kao i osnovne podatke o mestu, vremenu pronalska, načinu izrade i vrsti korišćenog materijala. Nakon toga smo pristupili vaganju, fotografisanju, merenju i otkrivanju veština izrade predmeta, karakterističnih za vreme njihovog  nastanka.

 
Kao juvelir i poznavalac nakita, njegovih formi, kvaliteta, materijala i tehnologije, kako biste okarakterisali umeće nekadašnjih majstora i da li Vam je, prilikom izrade replika, bilo komplikovano ispratiti njihove strandarde?
 
Pravo zadovoljstvo, a i veliki izazov, predstavlja otkrivanje primitivnih tehnika izrade, od kovanja, karakterističnog za period praistorije, preko granulacije iz srednjeg veka, pa do složenije pojave filigrana i kombinovanih tehnika u 18 i 19. veku. Sam način izrade i alata koji su se koristili u to vreme, jasno pokazuje i evoluciju društva kroz vekove. Najstariji motivi iz doba helenizma, nose simbole iz lova ili života, pa se tu mogu naći naušnice ribe iz 3. veka p.n.e., zatim fibule  sa životinjskim glavama, kao i prsten sa skarabej kamenom. Srednji vek obiluje ogrlicama i ukrasnim predmetima rađenim tehnikama granulacije, a 14. vek kovanim novcem bosanskih kraljeva i nakitom rađenim kombinovanim tehnikama, veoma raskošnog izgleda.

 
Iako je reč o starom, tradicionalnom, bosanskom nakitu, interesovanje za njim nije „geografski“ definisano i daleko prevazilazi okvire Bosne. Kome je ovaj nakit namenjen, ko su najčešći kupci i na kakve reakcije nailazite?
 
Ovaj nakit je namenjen svim ljudima koji cene prošlost i tradiciju, jer bez toga nema ni budućnosti. Kupuju ga naši ljudi, ali i turisti i poslovni ljudi, kao i državne institucije. Posebno smo ponosni na činjenicu da sve veći  broj mladih ljudi nosi ovaj nakit. Za svoje kupce smo obezbedili i dvojezični katalog sa svim potrebnim podacima, koji im omogaćava da se detaljnije upoznaju sa nakitom, ali i našom istorijom, kulturom i bogatom tradicijom. Reakcije koje dobijamo su više nego pozitivne.

 
Mnoge slavne osobe, domaće i strane, takodje nisu odolele lepoti, autentičnosti i kvalitetu Vašeg nakita. Koga od njih biste posebno izdvojili i koliko Vam je saradnja sa njima pomogla u promociji nakita?
 
Prve izrađene replike nakita, naušnice i fibulu iz 3. veka p.n.e., dobila je Jordanska Kraljica Ranija. Danas, mnogi političari, poslovni ljudi i velike kompanije, imaju deo naše kolekcije. Poznati glumci i pevači su svakako, marketinški najinteresantniji, pa bih u tom smislu izdvojio Anđelinu Džoli, Kevina Spejsija, Morgana Frimena, Denija Glovera, Armanda Asantea, Šarlot Rempling, Severinu, Branka Đurića, Ninu Badrić, Tonija Cetinskog, Bogdana Diklića, Zrinku Cvitešić, Bono Voxa, Ivu Pogorelića, Agnes B, Amiru Medunjanin, Jasmilu Žbanić, Aidu Begić...

Sead Sofić, Andjelina Džoli i Bred Pit
 
Prilikom kupovine Vašeg nakita, kupci dobijaju sertifikat autentičnost, dok se 25% od prodajne cene, uplaćuje Zemaljskom muzeju u Sarajevu, koji je već izvesno vreme zatvoren za posetioce. Da li očekujete da će Vaše, kao i donacije drugih donatora, doprineti skorom otvaranju Muzeja?
 
Za rad muzeja je odgovorna država, jer kao i svuda u svetu, o ustanovama od državnog značaja, brine država. Projekti poput našeg, mogu pomoći finansiranje naučnih radova, štampanje brošura ili reperaciju izložbenih vitrina. Troškove režija, plata i doprinosa zaposlenih, ipak mora preuzeti država, ako joj je stalo da jedna od glavnih ustanova kulture u zemlji, koja čuva naše blago, i dalje egzistira. (Zemaljski muzej u Sarajevu je u medjuvremenu otvoren prim. aut.)


Zlatara „Sofić“ je takođe poznata i po izradi prestižnog priznanja „Srce Sarajeva“, koje se dodeljuje najboljim filmskim ostvarenjima i stvaraocima na Sarajevo Film Festivalu. Recite nam nešto više o tome, kao i o Vašoj saradnji sa francuskom dizajnerkom „Srca“, Agnes B.?
 
Sarajevo film festival je najpoznatiji bosansko-hercegovački brend i značajno je doprineo širenju pozitivnog imidža naše zemlje u svetu. Od samog početka smo uz taj divni projekat i ponosni smo što smo deo istog. Kada je dizajnerka Agnes B dizajnirala „Srce Sarajeva“, mi smo dobili ugovor za izradu nagrada, koji na obostrano zadovoljstvo traje i danas. Prošlogodišnja dobitnica, specijalne nagrade SFF-a, bila je upravo Agnes B, koja je prilikom tadašnje posete našoj radnji, izrazila zahvalnost na izvanrednoj  saradnji.

Agnes B. i Sead Sofić
 
Do sada ste svoj nakit prikazali i na brojnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Da li će i publika u Srbiji, odnosno Beogradu imati priliku da se „uživo“ upozna sa Vašom nesvakidašnjom kolekcijom?
 
Mi smo do sada izlagali u Pragu, Zagrebu. Londonu, Briselu, Vašingtonu, Strazburu, a nedavno smo imali izložbu i u Savetu Evrope. Što se Beograda tiče, već je bilo pregovora oko pronalaska adekvatnog prostora, kao i termina za održavanje izložbe. Mislim da smo sve bliže dogovoru i nadam se da ćemo se uskoro predstaviti sa celokupnom kolekcijom.


*Tekst je objavljen u ONA Magazinu i Ilustrovanoj politici
Copyrights: Bratislav Mihailović
Photo credits: Zlatarsko-juvelirska radnja Sofić i Marica Gavrilović
Zlatarsko-juvelirska radnja Sofić FB https://www.facebook.com/ZozrSofic/?fref=ts

ONA Magazin

 

 

уторак, 7. март 2017.

MANDALA ART



Umetnost minijature, satkana od raskošnog kolorita, kružića i tačkica, oslikanih na kamenu, najjednostavnije je objašnjenje onoga što stvara Elspet Meklin, kanadska umetnica, rodjena i odrasla u Australiji. Zapravo, reč je o kamenim oblucima sa „mandala” motivima, koji svojom estetikom, ali i spiritualnom simbolikom, asociraju na radost i bude životnu energiju. Iako se slikanjem bavi godinama unazad, pažnju šire javnosti, Elspet Meklin je izazvala 2015. godine, kada je fotografije svojih radova postavila na društvene mreže. Tada se vest o atraktivnom i neobičnom kamenju proširila viralno, pa su njene stranice za veoma kratko vreme zabeležile preko milion poseta.

Elspet Meklin

Kako ste došli na ideju da se bavite oslikavanjem kamena?


Već po završetku srednje škole, znala sam da želim da bavim umetnošću, ali nisam bila sigurna na koji način bih najbolje izrazila svoju kreativnost . S obzirom da sam uvek bila privučena crtanjem i bojama, krenula sam tim pravcem i vrlo brzo prodala jedan svoj rad u lokanoj prodavnici. Slikanje na kamenu je usledilo malo kasnije i to sasvim slučajno. Bila sam na plaži i pažnju mi je privukao kamen, perfketnog kružnog oblika. Pošto sam već tada slikala „mandala“ motive, došla sam na ideju da jedan od njih probam da oslikam i na tom kamenu. To sam uradila iz čiste radoznalosti i zadovoljstva, ne pomišljajući da će to vremenom postati veoma popularno.


Naziv vašeg kreativnog koncepta je “Dotillism”. Kako biste objasnili taj umetnički pravac?


Na jednoj od izložbi mi je prišla gospodja, koja mi je sugerisala, da bi reč “Dotillism” (eng. dot – tačka prim. prev.) najbolje definisala umetnost koju stvaram. To je svakako imalo smisla, jer u osnovi, ja i stvaram umetnost od „tačaka”. Dopao mi se njen predlog, pa sam ga tako i prihvatila. Time sam svoj rad i razdvojila od sličnih umetničkih pravaca, poput Pointillism-a ili aboridžanske umetnosti, čiji su koncepti, kao i izraz, ipak nešto drugačiji od mog.


Vaše mandala kamenje emituje izuzetno pozitvine vibracije, svojim raznobojnim, perfektno oslikanim kružićima i tačkama. Verujem da je to povezano i sa spiritualnošću. Gde pronalazite inspiraciju?


Spiritualni momenat je definitivno prisutan. Slikanje mandala kamenja je za mene ravno meditaciji i doživljavam ga, ne samo kao užitak, već i kao nagradu. Inspiraciju pronalazim, pre svega u prirodi. To može biti morski jež ili pak Fibonačijev niz, koji pronalazim u cvetu suncokreta. Zalazak sunca i boje koje ga prate, kao i buket cveća kupljen na lokalnoj pijaci, sve to za mene ima posebnu čar i nadahnjuje moje stvaralaštvo.


Kao što smo već pomenuli, bogat kolorit je jedna od glavnih karakteristika Vašeg mandala kamenja, ali i stvaralaštva uopšte. Koliko su Vam boje važne i da li i putem njih prenosite odredjenu poruku?


Boje su mi izuzetno važne, jer kroz njih izražavam sebe. Mislim da je previše loših i depresivnih stvari na ovom svetu, a ja bar kroz boje to pokušavam da promenim. Boje su odavno poznate kao sredstvo koje može pozitvino da utiče na raspoloženje i osećaj unutrašnjeg zadovoljstva. Koristeći vedre tonove u svom radu, ja pokušavam ljude da oraspolažim, inspirišem i učinim ih srećnim.


Vaš rad ne podrazumeva samo talenat, ljubav i dobru ideju, već i posvećenost, strpljenje i “mirnu ruku”. Koliko Vam je vremena potrebno da oslikate jedan mandala kamen?


Potrebno je nekoliko sati, nekada i dana, da bi jedan mandala kamen bio adekvatno oslikan. Sve zavisi od veličine kamena, kao i kompleksnosti ideje, odnosno dizajna. S obzirom da ja kombinujem više boja, vrlo je važno da svaka prethodna bude sasvim suva, pre nanošenja nove nijanse. Strpljenje je svakako jedan od važnijih faktora u mom radu.


Koje materijale koristite za oslikavanje kamena?


Uvek koristim akrilne boje, jer se brzo suše, ne razlivaju se i vrlo su postojane. Upravo to i omogućava brojnim kružićima i tačkicama koje naslikam, da zadrže svoj oblik i poziciju. Najčešće radim sa tankim slikarskim četkicama, jer su najzahvalnije za ovu vrstu kreacije.


Vaše slikarsko umeće se ne zadržava samo na kamenu. Gde je sve „Dotillism” prisutan?


Pre nego što sam postigla uspeh sa mandala kamenjem, uglavnom sam radila slike sa sličnim motivima. To radim i dalje, ali manje nego ranije, jer sam kreativnost prevashodno usmerila na kamenje. U osnovi, moje slikanje je podeljeno u tri kategorije – mandale, pejzaži i vizionarska umetnost.


Propagirate temu art terapije, odnosno primene umetnosti i kreativnog rada u terapeutske svrhe. Da li možete da nam kažete nešto više o tome?


To je tema koja me veoma interesuje. Od 2010. godine imam i diplomu Art Terapeuta. Ipak, do sada nisam imala prilike da se tome ozbiljnije posvetim, jer sam previše zaokupljena stvaranjem svoje umetnosti. Verujem da će doći trenutak kada ću imati više vremena i za to.


Umetnost koju stvarate, kao i način života koji živite, usko je povezan sa idejom pozitivnog razmišljanja i pronalaženja lepote u svemu što nas okružuje. Da li je teško pronaći lepotu i sreću u ovim, globalno, ne baš srećnim vremenima?

Živimo u interesantnom vremenu. Preplavljeni smo raznim lošim vestima, koje dolaze sa svih strana sveta i čovek vrlo lako može biti prezasićen time… Moja filozofija života je zasnovana na zahvalnosti za sve ono dobro što imamo i što nam se dešava. Čak i za neke, naizgled male stvari, pa čak i za one koje se nisu dogodile, ali ih mi priželjkujemo. Zahvalnošću ćemo podstaći naš um da misli pozitivno i očekuje dobro. Takodje verujem u naš uzajamni odnos sa prirodom, koja je nepresušni izvor lepote i inspiracije. Interesantan oblak, ptice koje lete, cveće koje je izraslo iz pukotine u kamenu ili kiša koja se sliva niz prozor, sve te stvari nas mogu podsetiti da je planeta na kojoj živimo veoma lepa.


Vaš rad je postao poznat i dostupan širom sveta, zahvaljujući nezaobilaznim društvenim mrežama. Na kakve reakcije nailazite i ko su Vaši najčešći kupci?


Dobijam puno poruka, a reakcije su razne. Počastvovana sam jer mi mnogi kažu da ih moja umetnost inspiriše i čini srećnim. Neke ljude sam podstakla da se i sami bave istim ili sličnim kreativnim radom. Ipak, rekla bih da su moji najčešći kupci žene. Pretpostavljam da je to zbog „ženske note”, koju moj rad u izvesnoj meri nosi. On slavi lepotu i posebnost žene.


Da li planirate neku veću, samostalnu izložbu i kako vidite sebe kao umetnika i svoj rad u budućnosti?


Iskreno se nadam da ću do sledeće godine imati dovoljno radova, da bih mogla da napravim samostalnu izložbu. U budućnosti bih volela da svoj rad i karakterističan stil, proširim i u drugim pravcima, jer umetnik mora stalno da raste i da se menja. Interesuje me i saradnja sa drugim umetnicima… Radujem se novim mogućnostima i idejama koje će se pojaviti.


*MANDALA – na Sanskritu znači krug i simolizuje celovitost svemira, kao i odnos izmedju duhovne i materijalne energije. Zbog svog snažnog spiritualnog značenja, najčešće se koriste prilikom meditacija, postizanja unutrašnjeg mira i duhovnog balansa. Mandale su prisutne u mnogim kulturama i religijiama, pre svega Budizmu i Hinduizmu, ali njihova simbolika može biti od koristi svima, bez obzira na religijsku pripadnost. Pored svog spiritualnog koncepta, mandale su interesantne i zbog svoje atraktivne estetike. 


*Tekst je objavljen u ONA Magazinu
Copyrights: Bratislav Mihailović
Photo credits: Elspeth McLean
ONA Magazin